Kako ocijeniti sistem kojeg nema

Prošle godine je dosta pažnje u medijima dobila informacija da je zdravstveni sistem Bosne i Hercegovine po Europskom zdravstvenom potrošačkom indeksu (EHCI) završio na zadnjem mjestu u Europi. Prvenstveno iz razloga nedostatka podataka o zdravstvenoj zaštiti.

Ovaj index analizira 48 pokazatelja, uključujući prava pacijenata i informiranje, dostupnost zdravstvenih usluga, ishod liječenja, liste čekanja, prevenciju, potrošnju lijekova, njihovu dostupnost, itd.

Autor tog izvještaja, Dr. Arne Bjornberg, je naglasio da bi pozicija BiH vjerojatno bila bolja da postoji sistem praćenja i evaluacije podataka i rezultata u zdravstvu. Posebno je naglasio da korist od podataka nije puka formalnost, nego doprinosi povećanju razine transparentnosti, te pomaže rastu aktivizma pacijenata i daje temelje za poboljšanje kvalitete u zdravstvu.

Prošla je godina dana, nadležne institucije i ministarstva su krajnje ozbiljno shvatili ove preporuke, te su u proteklom periodu marljivo radili da Bosnu i Hercegovinu maknu s dna ljestvice. I može se reći da se trud isplatio, uspjeh je postignut.

Europski zdravstveni potrošački index za 2015. godinu opet stavlja Nizozemsku na prvo mjesto, dok se situacije promjenila za Bosnu i Hercegovinu. Koji uspjeh je konkretno postignut? Bosna i Hercegovina više nije na zadnjem mjestu. Pitate se na kojem je mjestu završila u izvještaju za proteklu godinu? U 2015. godini naša zemlje nije zauzela ni jedno mjesto, uopće je nema ni na listi. U izvještaju navode da nije bilo moguće dobiti pouzdane informacije o zdravstvu na razini cijele države, te da su odlučili da nas uopće ne uvrštavaju na listu.

Zbog kompleksnosti države Bosne i Hercegovine ne čudi odluka EHCI-a da nas ove godine izostave s liste. Jer nije nimalo lako doći do informacije postoji li uopće zdravstveni sistem Bosne i Hercegovine, a ovo je zdravstveni potrošački index koji rangira države, a ne entitete, distrikte i županije.

Koliko god u nekim oblastima decentralizacija može biti dobra, toliko je loša u slučaju zdravstva, jer u interesu pacijenta je da može koristiti zdravstvene usluge na nivou čitave države, a u interesu zdravstvenih radnika je da imaju umrežen sustav koji im olakšava rad. Ovo je stari problem, koje je aktualan već preko 20 godina. Postojali su brojni pokušaji da se izvrši pritisak na političke aktere da se naprave određeni pomaci u smjeru ujedinjavanja zavoda zdravstvenih osiguranja, razgovora o ministarstvu na državnoj razini, ali to očito nije u interesu onih koji o tome mogu odlučiti. Ali oni svakako koriste zdravstvene usluge u nekim drugim zemljama.

Tako da je pitanje postoji li uopće zdravstveni sistem Bosne i Hercegovine? Da bi odgovorili na ovo, moramo definirati što mislimo kada kažemo sistem. Postoje brojne stručne definicije, ali sistem jednostavno možemo opisati kao skup cjelina koje su međusobno povezane i sve zajedno služe istoj svrsi, te svojim radom dovode do postizanja određenih ciljeva. 13 zavoda zdravstvenog osiguranja, 10 županijskih ministarstava, 2 entitetska i Distrikt Brčko ne djeluju baš kao jedan povezan i funkcionalan sistem, a tako ni ne zvuči.

Autori ovog godišnjeg izvještaja su vjerojatno pokušali doći do podataka iz Bosne i Hercegovine, ali ih je dočekala konfuzna situacija, gdje su im se pomješale županije s distriktom, entitet s entitetom, federalno ministarstvo sa županijskim, federalni zavod zdravstvenog osiguranja sa deset ostalih zavoda. I to stvarno u praksi tako i izgleda. Republika Srpska ima svoj sistem, Federacija ima svoje županije koje imaju svoje sisteme, i sve to po principu ad hoc rješenja i odluka, a tu je i Distrikt Brčko.

Dr. Bakir Nakaš je dobro u jednom intervjuu izjavio: „Zdravstveni sistem u Bosni i Hercegovini ne postoji. Postoje entitetski sistemi, zdravstveni sistem Distrikta Brčko i kantonalni zdravstveni sistemi koji funkcionišu kao raštimani orkestar, jer nemaju dirigenta“.

Ako će stvari ostajati kakve su sada, jedini način da Bosna i Hercegovina bude zastupljena u Euro Health Consumer Index-u je taj da se eksperti iz Health Consumer Powerhouse-a odluče napraviti potpuno novu metodologiju za analizu stanju u zdravstvu Bosna i Hercegovine. Za razvoj metodologije koja bi mogla analizirati ovakav sistem, trebalo bi deset godina. Krenuti od entiteta, distrikta pa lagano kroz županije i dobit ćemo relevantne informacije do 2030. godine.

Svaki ozbiljni projekat ili poslovni plan, mora biti utemeljen na kvalitetnim ulaznim podacima. Uspješnost poduzetničkog poduhvata u velikoj mjeri ovisi od istraživanja tržišta. Svaki biznis koji je pokrenut na pukoj pretpostavci da postoji potražnja za nečim, biva ugašen veoma brzo. Informacije, izvještaji i statistički podaci su temelj za izradu bilo kakvog kvalitetnog plana. Kako napraviti strategiju za reformu zdravstva? Kako doći do potrebnih podataka? To se pita i dr. Arne Bjornberg.

Zato neozbiljno zvuče najave za reformama zdravstvenog sistema Bosna i Hercegovine. Jer kako možete reformirati nešto što ne postoji.

 

Vladimir Ćorić – www.pravapacijenata.ba

Facebooktwittergoogle_plusmail