Tallinska povelja: „Zdravstveni sistemi za zdravlje i blagostanje“

Preambula

 

  1. Svrha ove povelje je da se države članice Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u

europskoj regiji obavežu na poboljšanje zdravlja ljudi jačanjem zdravstvenih sistema,

priznajući istovremeno socijalne, kulturološke i ekonomske različitosti unutar regiona.

Tallinska povelja reafirmira i usvaja vrijednosti ugrađene u ranijim poveljama

konvencijama i dekleracijama.

 

  1. Unutar političkog i institucionalnog okvira svake zemlje, zdravstveni sistem je skup

javnih i privatnih organizacija, institucija i resursa sa mandatom da poboljšavaju,

održavaju i vraćaju zdravlje. Zdravstveni sistemi uključuju usluge i pojedincima i

populaciji, kao i aktivnosti koje utiču na politike i akcije drugih sektora da se umjere na

socijalne, okolišne i ekonomske odrednice zdravlja.

 

  1. Sve zemlje u SZO europske regije moraju se suočiti sa velikim izazovima u zdravstvu u

smislu demografskih i epidemioloških promjena, širenja socioekonomskih razlika,

ograničenih resursa, tehnološkog razvoja i povećanih očekivanja.

 

  1. Pored svojih suštinskih vrijednosti, poboljšano zdravlje doprinosi socijalnom blagostanju

kroz svoj uticaj na ekonomski razvoj, kompetitivnost i produktivnost. Zdravstveni sistemi

visokog nivoa izvedbe doprinose ekonomskom razvoju i blagostanju.

 

  1. Stoga mi, zemlje članice i partneri, vjerujemo da:
  • je investiranje u zdravlje investiranje u ljudski razvoj, socijalno blagostanje i

bogatstvo;

  • je danas neprihvatljivo da ljudi postaju siromašni zbog lošeg zdravlja;
  • zdravstveni sistemi predstavljaju više od samo zdravstvene njege, te da uključuju

prevenciju bolesti, promociju zdravlja i napore da se utiče na druge sektore da

uključe brigu o zdravlju u svoje politike;

  • su zdravstveni sistemi koji dobro funkcionišu ključni za unapređenje zdravlja:

ojačani zdravstveni sistemi spašavaju živote, stoga,

  • zdravstveni sistemi moraju pokazivati dobru izvedbu.

Tallinska povelja: „Zdravstveni sistemi za zdravlje i bogatstvo“

 

Obaveza djelovanja

 

  1. Mi, zemlje članice, obavezujemo se da:

 

  • promoviramo zajedničke vrijednosti solidarnosti, jedinstva i učešća kroz

zdravstvene politike, raspodjelu resursa i druge akcije, osiguravajući obražanje

dužne pažnje onima sa potrebama i siromašnima, kao i drugim osjetljivim

grupama.

 

  • investiramo u zdravstvene sisteme i da potičemo investiranje u sektorima koji

utiču na zdravlje, korištenjem dokaza o vezama između socioekonomskog

razvoja i zdravlja;

 

  • promovišemo transparentnost i da budemo odgovorni za izvedbu zdravstvenih

sistema kako bi se postigli mjerljivi rezultati;

 

  • učinimo da zdravstveni sistemi bolje odgovaraju potrebama ljudi,

preferencijama i očekivanjima, priznavajući njihova prava i odgovornosti u vezi

njihovog zdravlja;

 

  • uključimo interesne grupe u razvoj i implementaciju politika;

 

  • potičemo međudržavno učenje i saradnju u dizajniranju i implementaciji

reformi zdravstvenih sistema na nacionalnom i subnacionalnom nivou; i

 

  • osiguramo da zdravstveni sistemi budu pripremljeni i sposobni da odgovore

na krize, i da sarađujemo jedni sa drugima i da sprovedemo međunarodne

zdravstvene regulacije (International Health Regulations)

 

  1. SZO će podržati europske zemlje članice u razvoju njihovih zdravstvenih sistema i

obezbijediti međudržavnu koordinaciju u implementaciji Povelje, uključujući mjerenje

izvedbe i razmjenu iskustava o navedenim obavezama.

 

  1. Mi, SZO, Svjetska banka, UNICEF, Internacionalna organizacija za migraciju i

Globalni fond za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije, obavezujemo se da ćemo

raditi sa zemljama članicama na implementaciji ove povelje, u skladu sa odredbama

naših statuta i mandata, da pomognemo poboljšanje izvedbi zdravstvenih sistema.

Pozivamo Vijeće Europe i Europsku komisiju i povezane institucije da ciljeve ove

povelje uzmu u obzir prilikom razvoja svojih aktivnosti u zdravstvenim sistemima.

Europska investiciona banka će, u skladu i unutar granica svojih mandata i statutarnih

odredbi, nastojati da radi sa zemljama članicama i da sarađuje sa uključenim

institucijama, kako bi podržala implementaciju ove povelje. Mi, zemlje članice,

pozivamo i druge partnere da se pridruže.

 

Jačanje zdravstvenih sistema: Od vrijednosti do akcije

 

  1. Sve zemlje članice SZO u europskoj regiji dijele zajedničke vrijednosti najviših

dostižnih standarda zdravlja kao fundamentalnih ljudskih prava; stoga će svaka zemlja

težiti da poboljša izvedbe svojih zdravstvenih sistema kako bi postigla cilj poboljšanog

zdravlja na pravičnoj osnovi, naročito vodeći računa o zdravstvenim potrebama

vezanim za pol, dob, etničnost, i prihode.

Tallinska povelja: „Zdravstveni sistemi za zdravlje i bogatstvo“

 

  1. Svaka zemlja će također težiti da doprinese socijalnom blagostanju i kohezivnosti

osiguravanjem da zdravstveni sistem:

 

  • raspoređuje teret finansiranja pravično na osnovu sposobnosti ljudi da plate, tako

da pojedinci i porodice ne budu osiromašeni zbog lošeg zdravlja ili korištenja

zdravstvenih usluga; i

 

  • odgovara potrebama i preferencijama ljudi, tretirajući ih sa dostojanstvom i

poštovanjem kad dođu u dodir sa sistemom.

 

  1. Zemlje će težiti ovim širokim ciljevima izvedbe do navišeg mogućeg nivoa u skladu sa

svojim mogućnostima. Ovo zahtijeva efikasnost, najbolje korištenje dostupnih resursa.

 

  1. Praktična primjena ovih širokih ciljeva i svakoj zemlji zahtijeva identifikaciju ciljeva

koji su vezani sa ovim ciljevima i prvedevi u akciju, i koji su relevantni u smislu

sociopolitičkih prioriteta, ekonomskih i fiskalnih sredstava zemlje. Unapređenje

pristupa zdravstvenim uslugama visokog kvaliteta i poboljšanje znanja ljudi kako da

unaprijede svoje vlastito zdravlje, su primjeri koji su relevantni za sve zemlje. Ciljevi

treba da budu naznačeni na mjerljiv način kako bi se omogućilo jasno nadziranje

progresa. Ovaj pristup daje orjentaciju u dizajnu, implementaciji i procjeni reformi

zdravstvenih sistema.

 

  1. Zdravstveni sistemi su raznoliki, ali ipak dijele zajednički set funkcija unutar kojih se

mogu identificirati sljedeći ciljevi i akcije:

 

  • Isporučivanje zdravstvenih usluga pojedincima i populacijama

– Donosioci politika širom regiona cijene i teže da se učini mogućim pružanje

kvalitetnih usluga svima, naročito ranjivim grupama, u skladu sa njihovim

potrebama, i da se omogući ljudima da donose odluke o zdravom životnom stilu.

– Pacijenti žele kvalitetnu njegu, i da budu sigurni da se pružaoci zdravstvene njege

oslanjaju na nabolje dokaze koje medicinska nauka može ponuditi i da koriste

tehnologiju koja najbolje odgovara kako bi se osiguralo poboljšanje efektivnosti i

sigurnosti pacijenata.

– Pacijenti također žele da sa svojim pružaocem zdravstvene njege imaju odnos

baziran na poštovanju privatnosti, digniteta i povjerljivosti.

– Efektivna primarna zdravstvena zaštita je ključna za promoviranje ovih ciljeva,

obezbjeđivanjem platforme za sučelje zdravstvenih usluga sa zajednicama i

porodicama, i za međusektorsku i međuprofesionalnu saradnju i promociju

zdravstva.

– Zdravstveni sistemi bi trebalo da integrišu cilje programe specifične za određene

bolesti u postojeće strukture i usluge s ciljem postizanja boljih i održivih ishoda.

– Zdravstveni sistemi treba da osiguraju holistički pristup uslugama, ulključujući

promociju zdravlja, prevenciju bolesti i integrisane programe upravljanja

bolestima, kao i koordinaciju među različitim isporučiocima, institucijama i

okvirima, bez obzira na to jesu li to javni ili privatni sektori, i uključujući primarnu

zdravstvenu zaštitu, ustanove za akutnu ili produženu njegu i domove ljudi,

između ostalog.

 

  • Finansiranje sistema

 

– Ne postoji jedan najbolji mogući pristup finansiranju zdravstva; razlike između

«modela» blijede dok zemlje razvijaju nove mješavine prikupljanja poreza,

Tallinska povelja: „Zdravstveni sistemi za zdravlje i bogatstvo“

udruživanja (pooling) i aranžmana kupovine u skladu sa svojim potrebama, svojim

historijskim, fiskalnim i demografskim kontekstima, i svojim socijalnim

prioritetima i preferencijama.

 

– Finansijski aranžmani bi trebalo da podržavaju redistribuciju resursa kako bi se

zadovoljile potrebe u zdravstvu, smanjile finansijske barijere za korištenje

potrebnih usluga, i zaštitilo od finansijskog rizika korištenja zdravstvene zaštite, u

smislu da je to fiskalno odgovorno.

 

– Finansijski aranžmani bi također trebalo da obezbijede stimulacije za efikasne

organizacije i isporuke zdravstvenih usluga, vežu raspoređivanja resursa

isporučiocima na bazi njihove izvedbe i potreba populacije, i da promoviraju

odgovornost i transparentnost u korištenju fondova.

 

– Sveukupno raspoređivanje resursa trebalo bi da postigne odgovarajući balans

između zdravstvene njege, prevencije bolesti i promocije zdravlja kako bi se

postigla usmjerenost na trenutne i buduće zdravstvene potrebe.

 

  • Kreacija resursa

 

– U svijetu koji se rapidno globalizira, generacija znanja, infrastrukture, tehnologija

  1. Iznad svega, ljudskih resursa sa odgovarajućim vještinama i kompetencijama

zahtijeva dugoročno planiranje i investiranje kako bi se odgovorilo promjenama u

potrebama i modelima isporuke zdravstvenih usluga.

– Investiranje u radnu snagu zdravstva je također ključno, pošto ima implikacije ne

samo za zemlju koja investira nego i za druge zbog mobilnosti zdravstvenih

profesionalaca; internacionalno upošljavanje zdravstvenih radnika bi treblo da

bude vođeno etičkim obzirima i međudržavnom solidarnošću, i osigurano kroz

kodeks prakse.

– Poticanje istraživanja o politikama i sistemima u zdravstva i etičkim i efektivnim

korištenjem inovacija iz oblasti medicinskih tehnologija i farmacije bitno je za sve

zemlje; trebala bi se koristi procjena zdravstvene tehnologije kao podrška bolje

informiranom donošenju odluka.

 

  • Vođenje

 

– Dok svaka zemlja članica ima svoj način upravljanja zdravstvenim sistemom,

ministarstva zdravstva postavljaju viziju razvoja zdravstvenog sistema i imaju

mandat i odogovornost za legislativu, regulaciju i nametanje zdravstvenih politika,

kao i za prikupljanje informacija o zdravlju i njegovim socijalnim i okolišnim

odrednicama.

 

– Ministarstva zdravstva bi trebalo da promoviraju uključivanje sagledavanja

zdravlja u sve politike i da zastupaju njihovu efektivnu implementaciju u

sektorima kako bi se maksimizirale dobiti po zdravlje.

 

– Za promoviranje transparentnosti i odgovornosti ključni su monitoring i evaluacija

izvedbe zdravstvenog sistema kao i usklađena saradnja sa interesnim grupama na

svim nivoima upravljanja .

 

  1. Funkcije zdravstvenog sistema su međusobno povezane, stoga, poboljšanjem izvedbe

zahtijeva koherentan pristup uključujući koordinirane akcije brojnih funkcija sistema.

Iskustvo sugeriše da akcija jedne funkcije ili programa ima malu šansu da vodi

suštinskom progresu ili željenim rezultatima.

Tallinska povelja: „Zdravstveni sistemi za zdravlje i bogatstvo“

 

  1. Mi, zemlje članice SZO europskog regiona, obavezujemo se da ćemo koristiti ovu

povelju kao bazu za pretvorimo svoje zajedničke vrijednosti u akcije i da kao miljokaz

da kataliziramo implementaciju gornjih obaveza na jačanju zdravstvenih sistema.

 

 

Tallin, Estonia, 27. jun 2008.

___________________________________

Ms Maret Maripuu

Ministar socijalnih poslova Estonije

___________________________________

Dr Marc Danzon

Regionalni direktor SZO za Europu

Prevod s engleskog: S. Valjevac – AKAZ

 

Facebooktwittergoogle_plusmail