Zdravstvo u BiH je „komplicirano“ i „neefikasno“

Zbog komplicirane strukture vlasti trpi i zdravstveni sistem BiH. Problemi su brojni, kao i slučajevi nezadovoljnih pacijenata, iako ima i pozitivnih iskustava.

„Moj otac je otišao na operaciju debelog crijeva i to kod vrlo cijenjenog ljekara, koji je za obavljanje operacije tražio pozamašnu sumu novca. Naravno, kako je zdravlje u pitanju, nismo razmišljali i novac smo dali doktoru”, kaže Sarajka Alma Adilović-Crnomerović.

„Operacija je, po riječima doktora, obavljena uspješno, ali su uslijedile komplikacije. Vidjelo se da postoperativni tok ne teče dobro. Svaki dan smo po nekoliko puta tražili ljekara sa molbama i zahtjevima da se nešto poduzme. Tek deset dana kasnije, moj otac je odveden na drugu operaciju kojom prilikom je očišćen njegov abdomen od fekalija koje su se rasule usljed pucanja debelog crijeva. Tata je sedam dana proveo u agoniji. Na Klinici za anesteziju i reanimaciju su nam rekli kako je moj otac doveden u jako teškom stanju endotoksičnog šoka i da ne znaju hoće li preživjeti noć. Želim da se zahvalim kompletnoj ekipi na ovoj Klinici koja je tatu uspjela ‘oživjeti’, nažalost, nakratko”, kaže naša sagovornica.

Loša iskustva

Alma Adilović-Crnomerović vjeruje da je njen otac mogao preživjeti „samo da je ljekar koji ga je operisao poveo računa i odmah odreagirao na prve simptome koji su se pojavili”. Ubijeđena je da je njenog oca ubio „nemar ljekara”. Almino kazivanje je samo jedno u nizu svjedočenja o neadekvatnom odnosu uposlenika zdravstvenih institucija prema pacijentima u BiH, ali i zdravstvenom sistemu uopće. Iako ima i pozitivnih primjera, preovladavaju negativna iskustva.

„Zbog lošeg zdravstvenog sistema nerado koristim usluge javnih zdravstvenih ustanova. Dešavalo mi se da sa bolesnim djetetom koje povraća i ima visoku temperaturu satima sjedim u sali Doma zdravlja, da bi me ljekar opće prakse na kraju uputio u kliniku na drugom kraju grada. Kako ću ja tamo doći sa bolesnim djetetom, to nikoga ne zanima. Zato kad god mogu idem u privatne poliklinike, jer sam sigurna da će moja djeca tamo dobiti daleko bolju, bržu i kvalitetniju uslugu”, kaže Z.H.

Pohvale osoblju, kritike uslovima

„Moja iskustva su pozitivna iako nisam često bio u prilici da koristim ljekarske usluge. Bio sam pacijent Klinike za plućne bolesti ‘Podhrastovi’. Bolničkom osoblju ništa ne mogu prigovoriti, većina je ljubazna i čini se da profesionalno obavljaju svoj posao. Međutim, problem je u nedovoljnim kapacitetima, uslovima rada, neadekvatnim prostorijama, sanitarijama, ali čujem da se sada radi na tome, da obnavljaju prostorije”, kaže H.S.

Činjenica je da se zdravstvo u BiH suočava sa brojnim problemima, što se na kraju odražava i na pacijente. Jedan od njih je odlazak kadrova iz BiH, na šta u analizi za Deutsche Welle upozorava ugledni bh. doktor Bakir Nakaš.

Odlazak kadrova

„Nezadovoljstvo lošim uslovima rada, niskim plaćama i nedostatkom kontinuirane edukacije rezultira i odlaskom zdravstvenih profesionalaca u koje su uložena velika finansijska sredstva. Na njihovo mjesto dolaze nedovoljno educirani kadrovi koji dodatno umanjuju kvalitet pružanih zdravstvenih usluga na svim nivoima, a posebno na nivou bolničke zdravstvene zaštite. Striktna primjena zakona o radu rezultira upućivanjem u penziju kadrova koji mogu pružati kvalitetnu zdravastvenu uslugu i biti odlični edukatori i kontrolori rada mladih stručnjaka, što dovodi do loše kadrovske pokrivenosti vitalnih službi urgentne medicine hirurških disciplina i anesteziolške službe“, kaže dr. Nakaš.

On govori i o drugim anomalijama bh. zdravstva. „Upravljanje zdravstvenim ustanovama u potpusnosti je podređenmo politici u strankama na vlasti te su menadžeri, upravni i nadzorni odbori više stranačni podobni nego sposobni što rezultira nezadovoljstvom uposlenika, sindikata i zdravstvenih komora. Kadrovi educirani u oblasti organizacije i ekonomike zdravstvenih sistema potisnuti su na margine odlučivanja tako da se transformacije i promjene unutar pojedinih zdravstvenih ustanova vrše na osnovu ličnih potreba menadžera, a ne na osnovu medicinske prakse i potreba naših pacijenata“, ističe naš sagovornik.

Dr. Bakir Nakaš

Od „heroja u bijelom” do „korumpiranih” doktora

To su samo neki od razloga zbog kojih, kako ističe dr. Bakir Nakaš,  dojučerašnji „heroji u bijelom“ danas postaju „korumpirani” doktori i zdravstveni profesionalci koji su često tema nastupa pojedinih menadžera, stranačkih „jastrebova“, „neukih“ novinara i „osvetoljubivih“ pacijenata.

Dr. Bakir Nakaš kaže da je zdravstveni sistem BiH u cjelini kompliciran i neefikasan. „Organizacija zdravstva u BiH uslovljena je njenim ustavnim i političkim ustrojstvom tako da umjesto jedinstvenog zdravstvenog sistema na državnom nivou, sa jednakim pristupom svim zdravstvenim uslugama, imamo trinaest ‘nezavisnih’ zdravstvenih sistema koji, zbog zakonske regulative, pacijentima često onemogućava jednak pristup zdravstvenoj zaštiti na svim nivoima. Druga, bitna karakteristika, odnosi se na zakonsku regulativu u oblasti obaveznog zdravstvenog osiguranja koja se bazira na ‘Bizmarkovom principu finansiranja’, što znači da doprinose za zdravstvo uplaćuju zaposleni radnici i njihovi poslodavci. Imajući u vidu visoku stopu nezaposlenosti, jasno je da je pokrivenost obaveznim zdravstvenim osiguranjem mala tako da veliki procenat bh. populacije nema obavezno zdravstveno osiguranje niti isto za njega pokriva ‘država’ iz budžetskih sredstava. Osim toga,veliki broj poslodavaca obračun doprinosa za zdravstvenu zaštitu vrše na osnovu minimalnih, a ne stvarnih plaća“, ističe dr. Nakaš.

Javni i privatni sektor

Naš sagovornik kaže da bh. način organizacije zdravstva – na entitetskom nivou (Republika Srpska i Federacija Bosne i Hercegovine), nivou distrikta Brčko, uz deset kantonalnih zdravstvenih sistema na federalnom nivou, sa ograničenim finansijskim sredstvima, rezultira nizom nedostataka koji se negativno odražavaju na zdravstveno stanje stanovništva u BiH.

„Upravljanje i finansiranje zdravstva u RS-u je centralizirano, za razliku od Federacije BiH gdje je ova oblast regulirana na nivoima kantona. Federalni nivo ima koordinirajuću ulogu u upravljanju i finansiranju tzv. ‘vertikalnih programa’ solidarnosti u oblasti liječenja kardiovaskularnih i malignih oboljena te pružanja usluga hemodijalize na nivou Federacije”, kaže Nakaš.

On se osvrće i na poziciju i prava javnog i privatnog zdravstva u zdravstvenom sistemu BiH. „Iako zdravstvena regulativa u oba entiteta i Distriktu Brčko promovira jednak položaj i prava javnog i privatnog zdravstva u jedinstvenom zdravstvenom sistemu, u svakodnevnoj praksi to nije realizirano. Dok u RS-u Zavod zdravstvenog osiguranja  gotovo ravnomjerno finansira pružanje zdravstvenih usluga u javnom i privatnom sektoru, u Federaciji BiH to nije slučaj, tako da pacijenti vlastitim sredstvima finansiraju pružanje zdravstvenih usluga”, tvrdi dr. Nakaš.

Liste čekanja i loša logistička podrška

Zbog različite stope zaposlenosti i prikupljanja sredstava zdravstvenog osiguranja, broj, vrsta, opremljenost i kvalitet zdravstvenih ustanova različiti su od kantona do kantona. Primarna zdravstvena zaštita u BiH po domovima zdravlja organizirana je unutar timova porodične medicine. Specijalističko-konsultativna zaštita naredna je ‘etapa’ u upućivanju pacijenata prema bolničkoj zdravstvenoj zaštiti. Dr. Nakaš upozorava da se na nivou specijalističko-konsultativne i bolničke zaštite stvaraju nepotrebne liste čekanja, koje su na nekim mjestima duže od nekoliko mjeseci, što rezultira produženjem liječenja i nepotrebnim dodatnim troškovima i komplikacijama oboljenja kod pojedinich pacijenata.

Dr. Bakir Nakaš, također, podsjeća da je prijem na bolničko liječenje u nekim ustavovama limitiran nedostatkom slobodnih kapaciteta ili sredstava za nabavku potrošnog materijala, servisiranje medicinske i nemedicinske opreme, što dodatno kod korisnika zdravstvene zaštite i zdravstvenih profesionalaca stvara nepotrebna nezadovoljstva i sukobe.

 

Autor: Samir Huseinović

Izvor: www.dw.com

 

Facebooktwittergoogle_plusmail