Kriju bolest: U Mostaru hospitalizirano 600 osoba zbog mentalnog oboljenja
“Potrebno je svakodnevno raditi na smanjenju stigme i predrasuda prema mentalnim poremećajima i poteškoćama, u čemu mediji mogu imati značajnu ulogu.”
”Na Klinici za psihijatriju Sveučilišne kliničke bolnice Mostar u protekloj godini hospitalizirano je 603 pacijenta,od toga 330 s dijagnozom teško duševnog oboljenja”, rekla je za Bljesak.info mr. sc. dr. Katica Nikolić.
Kako kaže liječnica Nikolić iz statističkih podataka oko 50 posto hospitaliziranih pacijenata ima dijagnozu psihotičnog poremećaja, a ostali 50 posto je distribuirano na neurotske poremećaje, duševni poremećaj i poremećaj ponašanja uzrokovani uzimanjem alkohola i psihoaktivnih tvari , poremećaje raspoloženja te psihičke poremećaje u djetinjstvu i adolescenciji.
Nikolić kaže kako se ljudi pomoć odluče potražiti kod liječnika obiteljske medicine i u centrima za mentalno zdravlje. Upozorava kako dolazak na Kliniku ne znači nužno i obaveznu hospitalizaciju.
”Iz godine u godinu sve je veći broj ljudi koji traže pomoć zbog psihičkih poteškoća. Različiti su razlozi, ali se uviđa da je veća osviještenost u općoj populaciji da treba tražiti pomoć kada postoje psihički problemi, stigmtizacija je manja . Povećan je broj ljudi koji se sve teže nose sa bremenom današnjeg socijalno – ekonomskog , egzistencijalnog stanja, strahom od budućnosti , što ima reperkusije na psihičko zdravlje”, objašnjava neuropsihijatrica Nikolić.
S ovim se slaže i socijalna radnica Nikolina Palameta socijalna radnica iz Centra za mentalno zdravlje.
Ona smatra kako je svake godine sve veći broj osoba koje traže pomoć od stručnih osoba i kako se ljudi sve više informiraju o rizičnim čimbenicima i čestim simptomima te zbog toga lakše traže pomoć.
Centar za mentalno zdravlje Mostar pruža usluge za sve osobe s područja grada Mostara, ali i cijele Hercegovačko neretvanske županije, pa čak iz susjednih županija i s područja Republike Srpske.
Kapaciteta ima, ali rijetki traže pomoć
Javljaju im se osobe oboljele od shizofrenije, depresije, anksioznih poremećaja, PTSP-a, osobe s problemima ovisnosti o psihoaktivnim supstancama, ovisnici o alkoholu, kocki i drugim smetnjama iz područja mentalnog zdravlja.
”Radimo s njihovim obiteljima kako bi što lakše prihvatili bolest i aktivno se uključili u proces oporavka. Pružamo usluge i prevencije mentalnih poremećaja i promocije mentalnog zdravlja kroz razna predavanja po školama, fakultetima i drugim ustanovama”, rekla je Palameta za Bljesak.info.
Položaj osoba s mentalnim poteškoćama u Mostaru je dobar kada su u pitanju kapaciteti za liječenje. Naime, osim Klinike za psihijatriju u SKB Mostar i Centra za mentalno zdravlje u Domu zdravlja, osobe s narušenim mentalnim zdravljem mogu potražiti pomoć i u Centru za mentalno zdravlje u RMC Dr. Safet Mujić i na Odjelu za psihijatriju u RMC-u.
No, Palameta upozorava kako se takve osobe teže zapošljavaju, slabijeg su imovinskog statusa, socijalno su izolirane u svojoj okolini, te su često narušenog fizičkog zdravlja.
”Oni koji rade, uglavnom skrivaju od svojih poslodavaca činjenicu da se liječe zbog mentalnih problema i poremećaja. Mislim da je stigma još i dalje prisutna u našem društvu i doprinosi socijalnoj isključenosti ove kategorije stanovnika”, kaže Palameta.
Društvo u strahu od oboljelih
Palameta smatra kako je u društvu je i dalje prisutan strah od osoba koje su oboljele od psihičkih poremećaja.
”Strah uglavnom dolazi od neznanja. Ljudi imaju predrasude da stu takve osobe opasne, nasilne, agresivne i ugrožavajuće za njih. Zbog toga ih izbjegavaju i isključuju iz zajednice. I sami mediji, svojim pisanjima, prikazivanjem u filmovima i serijama doprinose toj negativnoj slici i strahu od ove populacije. Nedavno Istraživanje stavova javnosti o osobama s mentalnim poremećajima u BiH je pokazalo da je najveća socijalna distanca prema oboljelima od shizofrenije i liječenim ovisnicima o opijatima”, ističe Palameta.
Palameta kaže kako je potrebno promicati zdrave stilove življenja u obitelji, školi, radnoj sredini i u lokalnoj zajednici uopće kako bi se smanjio broj mentalno oboljelih osoba.
”Potrebno je svakodnevno raditi na smanjenju stigme i predrasuda prema mentalnim poremećajima i poteškoćama, u čemu mediji mogu imati značajnu ulogu. Osim toga, potrebno se educirati o ranim znacima mentalnih poremećaja, načinima liječenja i službama koje se bave sa liječenjem. I na kraju je važno zapamtiti da svi možemo biti pogođeni mentalnim poremećajem i svi smo dužni brinuti o svom zdravlju, uključujući i mentalno zdravlje”, zaključuje Palameta.
Izvor: bljesak.info
