Medicinski turizam za privredni rast

Reforma razmišljanja

Prijedlog novog Zakona o radu i reformska agenda posljednjih dana okupiraju naslovna mjesta u svim medijima. Mišljenja su podijeljena, diskusije su žestoke, te je primjetno polariziranje na one koji podržavaju ovaj novi “val promjena”, te na one koji su protiv. Kakvo god vaše stajalište bilo, situacija u kojoj administracija “pojede” 64% budžeta, je jednostavno neizdrživa. Zaduživanje zbog namirivanja tekućih troškova (razvojni projekti su misaoni pojam) je siguran put za grčki scenarij. Svaka velika kriza ujedno je i velika prilika za korisne promjene, ukoliko postoje dobre strategije, novi i bolji zakoni i politička volja. Sama reformska agenda za Bosnu i Hercegovinu nudi dosta dobrih stvari (ako ih bude imao tko sprovoditi), te je veoma bitno da je u njoj prepoznato da je nužno raditi određene reforme unutar zdravstvenog sustava.  A kada razgovaramo o zdravstvu, to je obično u negativnom kontekstu. Konstantnim fokusiranjem na brojne negativnosti ponekad se čini da smo nesposobni da razmišljamo o zdravstvu kao o nečemu što može potaknuti gospodarski rast i zapošljavanje, ali brojne zemlje razvoj svoje privrede baziraju upravo na tome. Razvojem ovog sektora ne bi se samo zapošljavali doktori i medicinske sestre, potrebni su i pravnici, informatičari, ekonomisti, stručnjaci za odnose s javnošću… Na sektor zdravstva se gleda kao na velikog javnog potrošača, pogotovo uzmemo li u obzir ogroman broj nezaposlenih ljudi koji su zdravstveno osigurani preko biroa. U par zadnjih godina medijski naslovi su puni informacija o masovnom odlasku medicinskog osoblja u druge, prosperitetne i uređenije zemlje. Zar im možemo zamjeriti? Opći utisak o ovom sektoru je da je on ogroman teret državi i poreskim obveznicima, teret koji odnosi mnogo novca, košta mnogo, te zadaje velike glavobolje. U ovako teškim situacijama, obično je dobro pokušati nešto preokrenuti naopako. Zašto ne bi od zdravstva napravili sektor koji nam donosi novac u državni budžet, nešto potpuno drukčije od trenutnog stanja?  Na prvu, pitanje se čini potpuno budalasto, ali takav pristup je potreban želimo li nešto mijenjati. Kako točno to postići?

Vjerski, zdravstveni, ekološki…

Bosna i Hercegovina ima ogromne potencijale u oblasti turizma (pojedine privatne inicijative su itekako uspješne), ali nažalost riječ “potencijal” u većini slučajeva znači neku mogućnost koja se nije ostvarila. No unatoč tome, ne treba biti pesimist. Pored uspješnog vjerskog turizma, ova zemlja može razviti još mnoge druge grane, poput ekološkog, kulturnog, gastronomskog, festivalskog i raznih drugih oblika turizma.  Prirodna bogatstva, očuvani okoliš, zdrava voda i hrana, pristupačne cijene, sve su to dijelovi dobre ponude medicinskog turizma, uz naravno samu ponudu zdravstvenih usluga.  Srbija, Hrvatska i Crna Gora su poprilično napredovali u toj oblasti, iako se u većem obimu radi o inicijativama u privatnom sektoru, država kao da još uvijek ima problem da dovoljno podrži i prepozna dobre i korisne inicijative za privredni rast. Ova zemlja nesumnjivo ima dosta kvalitetnog medicinskog osoblja, samo je ogroman problem njihov konstantan odlazak, dok u velikom broju slučaja ostaju oni najgori. Na osnovu njihovog rada nažalost i stvaramo utiske o našem zdravstvenom sistemu. Kako zadržati profesionalan kadar? Neminovno je provesti određene promjene u zdravstvenom sistemu, što je i prepoznato u reformskoj agendi EU-e za BiH. Jer ničemu ne koristi dobra poslovna ideja, ako su zakoni loši, administracija spora i neprofesionalna, a poslovno okruženje nepoticajno. Međutim, ako te okolnosti postanu povoljnije, postoje realne šanse za razvoj medicinskog turizma u BiH, koji može biti javnog, privatnog, ili javno-privatnog karaktera.

Na odmor po zube

Sve više bogatih Europljana (ali i turista iz ostalih dijelova svijeta), pogotovo onih koji su u mirovini, kombiniraju odlazak na odmor s liječenjem. Englezi lete iz Londona za Crnu Goru, dogovore tretman kod zubara ujutro, a popodne su na plaži. Kombiniraju liječenje s odmorom, te su spremni da potroše ogromne količine novca. Strani turisti probleme s vidom rješavaju na odmoru u Istri, čemu uvelike pomažu low cost kompanije koje imaju odlične ponude. Možemo li mi tu uopće biti konkurentni? Mogu li država i privatni sektor uspješno surađivati na razvoju ove grane turizma? Jednostavno moraju, jer ovakvo stanje više nikome ne može odgovarati. Budžeti su prazni, nekako ih moramo puniti, kredite nam ionako malo tko više želi davati. Zato je bitno prepoznati da je ova grana turizma jedna od najprosperitetnijih u svijetu. Velike kompanije i investicijski fondovi masovno ulažu u medicinski turizam, što je jasan pokazatelj da će on i u budućnosti biti još prosperitetniji i unosniji. Šta mi možemo ponuditi kao prednost u odnosu na susjedne zemlje? Crna Gora i Hrvatska imaju veće cijene liječenja nego Bosna i Hercegovina, te ova zemlja može ponuditi definitivno mirniji odmor uz manje gužve, a o jeftinijim cijenama hrane i smještaja da ne govorimo.
Prirodne ljepote i turističke atrakcije su još jedan definitivni adut,  je li to dovoljno? Naravno da nije, čeka nas dalek put dok ne ispunimo sve preduvjete da možemo biti konkurentni na tržištu zdravstvenog turizma. Suradnja privatnog i državnog sektora je neminovna, turističke agencije i privatne klinike moraju postati partneri s državom. U svijetu je već prisutan trend da brojne turističke agencije surađuju s stomatološkim ordinacijama i raznim klinikama. Integrirana turistička ponuda je budućnost, možemo li uskočiti na put koji vodi do uspjeha? Možemo ako prestanemo govoriti o potencijalima i počnemo raditi.